All posts by admin

Ariana Vela-Komentar

Komentar Ariene Vela: Provedba projekata veliki hrvatski problem!

By | Vijesti | No Comments

sasa3969-200x300Prošloga je tjedna Državni ured za reviziju objavio reviziju učinkovitosti provedbe Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Revizija je, sukladno očekivanjima nas koji radimo u sektoru EU fondova, pokazala da je provedba Programa djelomično učinkovita i da su potrebna značajna poboljšanja.

Osim uobičajenih analiza koje pokazuju da broj djelatnika u sustavima upravljanja i kontrole nije dovoljan za vršenje poslova koji spadaju u njihovu nadležnost, nalazi su ukazali na činjenicu na koju redovito ukazujemo u svojim analizama, a ta je da se tijela ne drže vlastitih indikativnih planova objave poziva, zbog čega objava poziva kasni i na najave se prijavitelji ne mogu pouzdati.

Osim toga, izvješće nas navodi na jedan važan zaključak – provedba projekata, koja dovodi do stvarnih plaćanja korisnicima EU sredstava, je u Hrvatskoj velik problem.

Iako su tijela u proteklih nekoliko godina bila fokusirana na postupak dodjele bespovratnih sredstava što je dovelo do povećanja stope ugovaranja, odnosno pojednostavljeno, do većeg broj potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, istu nije pratilo plaćanje (jer je potrebno vrijeme da projekt provedete), stoga je iznos isplaćenih sredstava i dalje izuzetno i zabrinjavajuće nizak.

Naime, većina pogrešno smatra da je najvažnije doći do europskog novca, odnosno „proći na natječaju“. Ta zabluda često dovodi do nekvalitetne pripreme projekata i nerealnog planiranja kojima je cilj napisati „savršeni“ projekt koji će „proći“, no kad se to stvarno dogodi, savršeni projekti pokažu se vrlo nesavršenima te ih je u praksi vrlo teško provesti na način koji je opisan u samom projektnom prijedlogu.

K tomu, veliki infrastrukturni projekti, koji su po vrijednosti najveći i koji bi trebali imati najveći utjecaj na potrošnju sredstava, provode se uz velike teškoće, dugi niz godina i često se prenose u sljedeću financijsku perspektivu. Novac koji ostaje uglavnom se ne potroši i vraća se u Proračun Europske unije.

Uzorci takvom stanju su brojni, od sustava koji vrednuje projekte sa željom da maksimalno poveća stopu ugovorenih sredstava, ali pritom često izostavi kriterij provedivosti projekta, do korisnika koji ili nemaju dostatne kapacitete za provedbu ili jednostavno provode projekte bez obzira na odredbe ugovora koje su potpisali, što dovodi do utvrđivanja nepravilnosti i financijskih korekcija.

Kad na sve to dodamo novi Zakon o javnoj nabavi (NN 120/2016), niz posebnih propisa koje je potrebno primijeniti, dugotrajnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji su preduvjet za bilo kakve radove, dobivamo porazan rezultat manje od 10% isplaćenih sredstava.

Ovo su samo neki od uzroka postojećeg stanja koje će, ukoliko ne dođe do značajne promjene u način rada sustava i korisnika već tijekom 2018. godine, dovesti do toga da do kraja 2023. godine nećemo isplatiti značajan iznos sredstava.

Logično je da nam se, uzevši sve u obzir, nameće pitanje jesmo li mi u Hrvatskoj zaista tako bogati da nam više od 10 milijardi eura nije potrebno.

Naravno da nismo, ali sustav EU fondova, uz sav trud i napor pojedinaca, jest sustav koji potpada pod državnu upravu i nije realno očekivati da će taj sustav, koji se etablirao kao neučinkovit i kao mjesto za spremanje podobnih, proizvesti rezultat koji je mnogo bolji od onoga što uobičajeno radi državna uprava. Dakle, bez reforme javne uprave ne treba očekivati velike pomake.

Fokus države će se, stoga, morati prebaciti na nekoliko velikih infrastrukturnih projekata kojima treba otvoriti prostor za provedbu i pomoći u rješavanju svih preduvjeta da se ona zaista i omogući, dok će u svim drugim projektima korisnici raditi prema metodi „snađi se, druže“ u nadi da će uspjeti provesti projekte bez većih nepravilnosti.

Kako će to izgledati u 2023. godini i koliko ćemo novca izgubiti, možemo početi računati vrlo brzo. Naime, ova i sljedeća godina moraju biti godine u kojima će se napraviti još veći pomak u ugovaranju, ali i, još važnije, u provedbi projekata u infrastrukturi. Svi oni koji sada razmišljaju o pripremi infrastrukturnih projekata, čija provedba bez javne nabave traje više godina, mogu se početi pripremati za sljedeće financijsko razdoblje jer vrijeme za trošenje EU novca polako curi. Oni koji imaju gotove projekte trebaju što prije započeti provedbu kako bi završili na vrijeme.

Slijedom rečenoga, situaciju će biti teško spasiti jer postoji cijeli niz objektivnih razloga zbog kojih je nemoguće napraviti veliki pomak, no sada je trenutak da se počne spašavati sve što se spasiti dade. I upravo to mora biti misao vodilja vladajućih garnitura, koliko god to možda nije ono što žele čuti.

Autor: Ariana Vela

admin-ajax

Prepreke i izazovi u korištenju EU fondova u Republici Hrvatskoj do kraja financijskog razdoblja

By | Nekategorizirano, Vijesti | No Comments

Šesta godišnja konferencija tvrtke EU PROJEKTI održat će se pod nazivom “Prepreke i izazovi u korištenju EU fondova u Republici Hrvatskoj do kraja financijskog razdoblja – Kako se izboriti s nepravilnostima i financijskim korekcijama?”. Konferencija će se održati u utorak, 12. lipnja 2018. godine, u Velikoj dvorani Poslovnog centra Almeria na adresi Ulica grada Vukovara 284 u Zagrebu u trajanju 9:00 – 14:00 sati.

Cilj konferencije je predstaviti redizajn prvog hrvatskog portala o fondovima EU (EU-PROJEKTI.INFO) i ukazati na probleme u provedbi projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova koji rezultiraju povratima sredstava zbog utvrđenih nepravilnosti. Zbog nepravilnosti koje je moguće utvrditi u provedbi projekata financiranih iz fondova EU, brojni korisnici suočavaju se s obvezom povrata sredstava, ponekad do iznosa koji odgovara 100% dodijeljenih bespovratnih sredstava. Kako se ovo financijsko razdoblje bliži kraju, tako će broj utvrđenih nepravilnosti biti sve veći, kao i iznosi povrata. Važnost konferencije očituje se u otvaranju ove važne teme o kojoj će u dvosatnoj raspravi razgovarati vodeći hrvatski stručnjaci za provedbu EU financiranih projekata, dok će posljednjih 30 minuta biti posvećeno pitanjima iz publike iz kojih će se moći saznati koji su najčešći problemi u provedbi projekata koji dovode do nepravilnosti, a potom i financijskih korekcija.

Posebna gošća konferencije je gđa. Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, koja će, u razgovoru s gđom. Arianom Vela, jednom od najuspješnijih konzultantica za fondove EU u regiji, razgovarati o dosadašnjim rezultatima, problemima u pripremi i provedbi projekata, nepravilnostima, ali i planovima za novo programsko razdoblje. Ovu priliku ćemo iskoristiti i za dodjelu diploma polaznicima Učilišta EU PROJEKTI koji su uspješno završili program usavršavanja za Voditelja/icu pripreme i provedbe EU projekata.

Konferenciju organizira EU PROJEKTI Obrt za poslovno savjetovanje i ostale usluge, u suradnji s Institutom za razvoj poduzetništva i europske projekte – IRPEU, Učilištem EU PROJEKTI – Ustanovom za obrazovanje odraslih, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj i Privrednom bankom Zagreb d.d., a očekuje se oko 150 sudionika.

 

SASA5667x

Ariana Vela za RTL Danas komentira nepravilnosti u postupcima javne nabave

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Ariana Vela, vlasnica obrta EU PROJEKTI i jedna od vodećih konzultantica za EU fondove je 7. svibnja 2018.g. dala izjavu za RTL Danas (38’45”) u prilogu o mogućim nepravilnostima u postupcima javne nabave uočenim revizijom projekata rekonstrukcije i obnove studentskih domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje od strane Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije.

Ariana Vela komentirala je da tijela unutar sustava upravljanja i kontrole mogu revidirati svoje prethodne odluke i finalno staviti zahtjev za povrat, te da korisnik ne može napraviti puno temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ali ima pravo redovite sudske zaštite na građanskim sudovima u Republici Hrvatskoj.

RTL Danas i izjavu Ariane Vela možete pogledati ovdje.

1417329_18704808 400x200

Najava novog Poziva “Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP” i otkazivanje postojećeg poziva

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Nadležna ministarstva izdala su važnu obavijest vezanu uz Poziv “Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP” KK.03.2.1.10, koju prenosimo u cijelosti:

“Obavještavamo prijavitelje i potencijalne prijavitelje na poziv „IZGRADNJA I OPREMANJE PROIZVODNIH KAPACITETA MSP“, koda poziva KK.03.2.1.10, kako se Poziv otkazuje jer su nastupile okolnosti zbog kojih nije moguće nastaviti i dovršiti relevantne aktivnosti u okviru Poziva.

Naime, došlo je do tehničkih poteškoća u radu sustava eFondovi koji, uslijed preopterećenosti nije bio u mogućnosti zaprimiti i registrirati sve projektne prijedloge niti pouzdano zabilježiti podatke o vremenu zaprimanja projektnih prijedloga.

Budući da se na temelju Poziva dodjeljuju bespovratna sredstava prijaviteljima koji su zadovoljili uvjete Poziva i to uvažavajući načelo prvenstva u zaprimanju projektnih prijedloga, a kako bi se osigurala primjena načela jednakog tretmana svih prijavitelja bilo je nužno donijeti odluku o otkazivanju Poziva.

Obavještavamo vas da će u roku od najviše mjesec dana od dana objave ove obavijesti, biti otvoren novi poziv na dodjelu bespovratnih sredstava. Navedeno podrazumijeva da svi potencijalni prijavitelji koji su se namjeravali javiti na Poziv i dalje imaju priliku to učiniti (prijavom na novi poziv), kao i prijavitelji koji su se na Poziv već prijavili putem sustava eFondovi.

Nakon otvaranja novog poziva, za sve prijavitelje koji su već pripremili projektne prijedloge unutar sustava eFondovi (u kontekstu Poziva koji se otkazuje), osigurati će se mogućnost korištenja svih prethodno unesenih podataka.

Dodatno, ukazujemo prijaviteljima kako će troškovi projektnih aktivnosti biti prihvatljivi od dana podnošenja projektnog prijedloga na novi poziv, dok će troškovi pripreme projektnog prijedloga biti prihvatljivi od 2. veljače 2018.g.

Još jednom se ispričavamo zbog nastale situacije te naglašavamo kako se aktivno radi na otklanjanju tehničkih poteškoća nastalih u sustavu eFondovi.”

Izvor: https://efondovi.mrrfeu.hr

Ariana Vela-Komentar

Komentar Ariane Vela: U Hrvatskoj milijarda kuna poduzetničkih projekata!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Iako zvuči krajnje nevjerojatno, danas se u Hrvatskoj dogodilo pravo malo čudo. Naime, danas se dogodio moment koji je za većinu građana ove države ostao potpuno nepoznat, ali je u konzultantskom i poduzetničkom sektoru te ministarstvima napravio popriličnu frku – na poziv za dodjelu bespovratnih sredstava EU za Izgradnju i opremanje malih i srednjih poduzeća javilo se toliko poduzetnika da je sustav eFondovi, novorazvijeni informacijski sustav za upravljanje projektima, zakazao.

Od 9:00 sati poduzetnici su klikali i klikali, nastojeći se prijaviti na poziv, ali je većini sustav eFondovi javljao greške. Neki su se zato prijavili kasnije, drugi se uopće nisu prijavili, a poziv je u međuvremenu zatvoren. Sve to uzrokovalo je veliko nezadovoljstvo jer je, zbog grešaka u sustavu, narušeno načelo jednakosti koje je jedno od temeljnih načela za korištenje sredstava iz EU proračuna.

I dok se ministarstva bave time kako riješiti nastali problem, ovaj događaj govori nam nešto jako bitno, a to je da u Hrvatskoj poduzetnici žele uložiti u projekte vrijedne barem milijardu kuna, a novca iz EU fondova trenutačno nema dovoljno.

Poduzetnički projekti dio su prioritetne osi 3 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u programskom razdoblju 2014 – 2020. Alokacija namijenjena ulaganju u projekte poduzetnika koja se odnosi na temeljne aktivnosti izgradnje i opremanja gotovo je potrošena, a velika navala na gore spomenuti poziv, kao i na prethodni eImpuls signalizira da su potrebe jako velike.

Navedena prioritetna os jedna je od najbolje iskorištenih, odnosno onih kod kojih je ugovoren gotovo sav europski novac koji je Hrvatskoj na raspolaganju, a novca jednostavno nema dovoljno za sva ulaganja koja poduzetnici žele provesti.

Što država i nadležna ministarstva trebaju i mogu učiniti?
Problem sustava eFondovi moraju riješiti tako da ne oštete bilo kog od prijavitelja. Kako će to učiniti, ostavimo njima.

Mnogo važnije od toga jest vršenje pritiska na Europsku komisiju koja nije sklona odobriti nam nove pozive za poduzetnike ovoga tipa, već forsira financijske instrumente. Drugim riječima, Komisija poduzetnicima želi uvaliti jeftine kredite umjesto bespovratnih sredstava, što za poduzetnike koji iskazuju ovako velike potrebe sigurno ne može biti najpovoljniji scenarij.

Upravo sada je dobar trenutak da nadležna ministarstva pitaju zainteresirane dionike iz sektora poduzetništva što im treba, koliko ulaganja je u pitanju i kolike su vrijednosti, a sve kako bi se alokacije povećale jer radi se o sektoru koji stvara nova radna mjesta i izvozi, a to je ono što je će za Hrvatsku biti presudno u sljedećim godinama.

 Autor: Ariana Vela

peljeski-most

Potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Predstavnici Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation potpisali su, 23. travnja 2018.g., ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama, vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a). Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i opunomoćeni predstavnik konzorcija/zajednice ponuditelja Zhang Xiaoyuan.

Potpisan je i ugovor za nadzor gradnje sa zajednicom ponuditelja u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering.

Prijavitelj projekta „Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom“ su Hrvatske ceste d.o.o., a cilj projekta je smanjiti negativne posljedice po RH koje će nastati uspostavom tzv. Schengenskog režima te implementacijom projekta ojačati povezanost teritorija i funkcionalnih regionalnih centara, što će se postići izgradnjom Pelješkog mosta pristupnih cesta, te ceste preko Pelješca tzv. obilaznica Stona u periodu 2016. – 2022.g.

Ukupna vrijednost projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom je 4.023.978.948,00 HRK, od čega se 3.215.559.659,40 HRK financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

EU PROJEKTI su sudjelovali u izradi projektne prijave te su zaduženi za provedbu projekta „Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom“.

av2

Veliki intervju Ariane Vela: Hrvatska ima javnu upravu koja ne zna iskoristiti sredstva EU

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Ariana Vela, vlasnica tvrtke EU PROJEKTI je za poslovni tjednik LIDER odgovorila na najaktualnija pitanja iz sektora EU fondova.

Ariana Vela za LIDER je pojasnila sve oko tijeka pripreme i provedbe najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj „Cestovno povezivanje s Južnom Dalmacijom“. Također, osvrnula se i na najveće izazove u tom projektu i objasnila sljedeće faze provedbe projekta, kao i očekivani završetak projekta.

„Projekt „Cestovno povezivanje s Južnom Dalmacijom“ pripremao se godinama, ali nije bilo dovoljno novca da ga država financira, stoga je na neki način bila prisiljena iskoristiti novac europskih fondova. 85% prihvatljivih izdataka financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15% vrijednosti prihvatljivih izdataka projekta pokriva se iz nacionalnih sredstava… Trenutačno vidimo europski segment provedbe projekata za Hrvatske ceste.. i već trošimo europski novac, i to za rješavanje imovinskopravnih odnosa, ljudske resurse, vidljivost, a sada se pripremamo na to da se počnu „vrtjeti“ oni veliki iznosi za radove, što će se dogoditi za oko pola godine. Službeni završetak projekta je 2022., ali sve ovisi o objektivnim okolnostima kao što su javne nabave u drugim dionicama, dinamika izvođenja radova, nepredviđene okolnosti i slično… U provedbi projekta radit će iskusni inženjeri Hrvatskih cesta i vjerujem da će to odlično odraditi. Imamo jako dobru podršku SAFU-a, a Hrvatske ceste imaju jako veliko iskustvo u takvim projektima…”

Također, Ariana Vela komentirala je i ostale aktualne teme poput odluke Europske komisije o nedopuštanju izmjene operativnih programa, Poziva E-impuls, te upozorava na nedovoljno iskorištavanje sredstava iz EU fondova i probleme u sustavu.

„Provedba projekata EU jako nam je bolna tema i to je ono s čime ćemo se mučiti sljedećih nekoliko godina. Koprcali smo se najprije s pripremom pa onda s ugovaranjem i svim onim dijelovima koji inače ne bi trebali biti problematični. Vidite da su nam trebale četiri godine da se donekle uspostavi sustav upravljanja i kontrole i tek se ove godine koliko-toliko pozivi objavljuju na vrijeme, no neki su počeli kasniti i isprva najavljeni datumi već se pomiču prema kraju godine. Slabo smo usredotočeni na rezultate, a više na procese. To je naš najveći problem te nepovoljno djeluje na provedbu projekata i realizaciju započetih investicija. No s druge strane,  poduzetnici su se veoma dobro snašli i jako dobro iskorištavaju novac EU. Nepovratna sredstva za opremanje i gradnju jako se dobro iskorištavaju. No žao mi je što kapaciteti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta nisu dovoljni za brže ugovaranje i završetak dodjele…“

Cijeli intervju pročitajte u poslovnom tjedniku LIDER.

1417329_18704808 400x200

Izdvojili smo najaktualnije otvorene natječaje!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

U nastavku saznajte više o najaktualnijim otvorenim pozivima iz fondova EU te drugih izvora koja su namijenjena korisnicima na području Republike Hrvatske. Realizirajte svoje ideje dobivenim bespovratnim sredstvima kroz navedene pozive.

1. Promocija zdravlja i prevencija bolesti – Faza 1 UP.02.2.1.04 Otvoreni poziv

Cilj: povećanje znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i prevencije bolesti na području Republike Hrvatske.

Prihvatljivi prijavitelji:
– udruge i zadruge koje imaju utvrđeno djelovanje u području zaštite zdravlja i/ili sigurnosti na radu
– ustanova registrirana za obavljanje djelatnosti u zdravstvu
– jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JL(R)S)

Prihvatljive aktivnosti:
Komponenta 1:

– aktivnosti u svrhu promicanja zdravih navika i zdravlja i/ili povećanje znanja i svijesti građana Republike Hrvatske o važnosti prevencije bolesti koje mogu provoditi ustanove registrirane za obavljanje djelatnosti u zdravstvu, udruge, zaklade i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
– medijske kampanje
– okrugli stolovi
– otvoreni dani
– radionice, seminari i slično
– održavanje javnih tribina i manifestacija javnog karaktera
– izrada edukativnih materijala
– upravljanje projektom i administracija
– promidžba i vidljivost.
Komponenta 2:
– aktivnosti u svrhu unaprjeđenja znanja i vještina zdravstvenih djelatnika i zaposlenika zdravstvenih ustanova u promociji zdravlja i prevenciji bolesti koje mogu provoditi ustanove registrirane za obavljanje djelatnosti u zdravstvu
– edukacije (radionice, seminari, treninzi)
– konferencije, kongresi, stručni skupovi u zemlji i inozemstvu
– okrugli stolovi
– izrada edukativnih i obrazovnih materijala
– studijska putovanja
– upravljanje projektom i administracija
– promidžba i vidljivost.

Ukupan iznos bespovratnih sredstava: 27.000.000,00 HRK
– komponenta 1: 10.000.000,00 HRK
– komponenta 2: 17.000.000,00 HRK

Najniži iznos bespovratnih sredstava:
– komponenta 1: 200.000,00 HRK
– komponenta 2: 500.000,00 HRK

Najviši iznos bespovratnih sredstava:
– komponenta 1: 500.000,00 HRK
– komponenta 2: 1.000.000,00 HRK

Krajnji rok prijave: 31. prosinca 2018.g.

Više informacija o navedenom Pozivu pronađite ovdje.

2. Programska, stručna i financijska potpora obrazovanju djece i učenika pripadnika romske nacionalne manjine UP.03.2.1.04. Otvoreni poziv

Cilj: povećanje socijalne uključenosti i integracije djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav.

Prihvatljivi prijavitelji:
– osnivači osnovnih škola (javnih i privatnih škola s pravom javnosti)
– osnivači dječjih vrtića.

Prihvatljive aktivnosti:
– upravljanje projektom i administracija
– produženi boravak za učenike pripadnike romske nacionalne manjine
– osiguravanje potrebnih uvjeta za djecu pripadnika romske nacionalne manjine za sudjelovanje u programu predškole i integrirane programe predškolskog odgoja
– osiguravanje ostalih potrebnih uvjeta u svrhu pružanja potpore djeci/učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine
– promidžba i vidljivost.

Ukupan iznos bespovratnih sredstava: 15.300.000,00 HRK

Najniži iznos bespovratnih sredstava: 500.000,00 HRK

Najviši iznos bespovratnih sredstava: 3.000.000,00 HRK

Krajnji rok prijave: 14. svibnja 2018.g.

Više informacija o navedenom Pozivu pronađite ovdje.

3. Tip operacije 5.2.2. “Razminiranje poljoprivrednog zemljišta”

Cilj: dodjela potpore s ciljem obnove potencijala poljoprivredne proizvodnje na minski sumnjivim područjima.

Prihvatljivi prijavitelji: jedinice područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske na čijem području postoji minski sumnjiva poljoprivredna površina.

Prihvatljive aktivnosti:
– troškovi razminiranja poljoprivrednih površina koji moraju biti iskazani u jediničnoj cijeni po metru kvadratnom
– opći troškovi koji se odnose na označavanje ulaganja sufinanciranih iz proračuna Europske unije
– opći troškovi koji se odnose na angažiranje vanjskih stručnjaka za pripremu natječajne dokumentacije i provedbu projekta do najviše 10.000 eura u kunskoj protuvrijednosti
– porez na dodanu vrijednost, pod uvjetom da je nepovratan za korisnika u okviru nacionalnog zakonodavstva o PDV-u.

Ukupan iznos bespovratnih sredstava: 104.000.000,00 HRK

Intenzitet potpore: 100%

Krajnji rok prijave: 13. travnja 2018.g.

Više informacija o navedenom Pozivu pronađite ovdje.

4. Poziv za sufinanciranje izgradnje mosta kopno – Otok Čiovo u Trogiru sa spojnim cestama – 2. projektna faza KK.07.1.1.05 Izravna dodjela

Cilj: smanjenje teškoća u odvijanju prometa na području Grada Trogira, otoka Čiova i aglomeracije Split, što će dovesti do ubrzanja prometnih tokova, smanjenja zagušenosti i uklanjanja uskog grla, smanjenja štetnih emisija i povećane atraktivnosti regije u turističkom smislu.

Prihvatljivi prijavitelji: Hrvatske ceste d.o.o.

Prihvatljive aktivnosti:
– izgradnja mosta i spojnih cesta
– stručni nadzor građenja
– otkup zemljišta
– promidžba i vidljivost
– upravljanje projektom i administracija.

Ukupan iznos bespovratnih sredstava: 117.719.207,20 HRK

Krajnji rok prijave: 30. travnja 2018.g.

Više informacija o navedenom Pozivu pronađite ovdje.

5. Poziv za sufinanciranje izrade studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac, KK.07.1.1.04, Ograničeni postupak

Cilj: izrada Studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac.

Prihvatljivi prijavitelji: Autocesta Rijeka – Zagreb d.d.

Prihvatljive aktivnosti:
– izrada Studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac
– promidžba i vidljivost
– upravljanje projektom i administracija.

Ukupan iznos bespovratnih sredstava: 1.764.705,00 HRK

Krajnji rok prijave: 30. travnja 2018.g.

Više informacija o navedenom Pozivu pronađite ovdje.

Ukoliko su vam potrebne konzultantske usluge za navedene natječaje javite se na info@eu-projekti.com.

SASA5515x

Ariana Vela: „Država nije stvorila pretpostavke da projekti teku nesmetano“

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Ariana Vela, vlasnica obrta EU PROJEKTI i jedna od vodećih konzultantica za EU fondove dala je izjavu za Dnevnik NOVE TV na temu lošeg programiranja i loše iskorištenosti sredstava iz EU fondova.

Pogledajte Dnevnik NOVE TV (41’00”) i prilog u kojem je istaknuta bojazan da nećemo dovoljno dobro iskoristiti sredstva europskih fondova zbog lošeg programiranja i loše definiranih potreba na terenu.

Ariana Vela u izjavi napominje kako je naš problem to što smo mi sami zakomplicirali procedure ugovaranja i procedure provedbe i što kao država nismo stvorili pretpostavke da projekti jednom kad ih konačno uspijemo ugovoriti teku nesmetano.

Cijeli prilog i izjavu pogledajte na sljedećoj poveznici Dnevnik NOVE TV.

UEP400

Održana radionica u okviru UEP ALUMNI PROGRAMA

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Danas je na Učilištu EU PROEKTI održana radionica za članove i članice UEP ALUMNI PROGRAMA.

Radionica se sastojala od tri dijela:
– Predavanje – Sustav eFondovi
– “Pitaj svog mentora”
– Dogovor o UEP praksi.

UEP ALUMNI radionicu održala je gđa. Ariana Vela koja je prisutnima predstavila novi sustav prijave projekata pod nazivom eFondovi, prikazala osnovni sadržaj obrasca za prijavu za infrastrukturne i druge projekte te ukazala na načine ispunjavanja obrazaca i korištenja sustava.

U sklopu programa „Pitaj svog mentora“, gđa. Vela savjetovala je one članove/ice koji rade na pripremi i provedbi svojih projektnih prijedloga te dogovorila daljnju suradnju kroz UEP praksu s članovima/icama UEP ALUMNI PROGRAMA.

most

Kreće izgradnja Pelješkog mosta!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbila je žalbu žalitelja Strabag AG i žalitelja zajednice ponuditelja Astaldi S.p.A. na odluku o odabiru u ograničenom postupku javne nabave: Izgradnja mosta kopno Pelješac s pristupnim cestama.

Odluku DKOM-a možete preuzeti ovdje.

Prijavitelj projekta „Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom“ su Hrvatske ceste d.o.o., a cilj projekta je smanjiti negativne posljedice po RH koje će nastati uspostavom tzv. Schengenskog režima te implementacijom projekta ojačati povezanost teritorija i funkcionalnih regionalnih centara, što će se postići izgradnjom Pelješkog mosta pristupnih cesta, te ceste preko Pelješca tzv. obilaznica Stona u periodu 2016. – 2022.g.

Ukupna vrijednost projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom je 4.023.978.948,00 HRK, od čega se 3.215.559.659,40 HRK financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

EU PROJEKTI su sudjelovali u izradi projektne prijave te su zaduženi za provedbu projekta „Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom“.

Ariana Vela-Komentar

Komentar Ariane Vela: Korisnici E-impulsa nisu od dovoljnog sistemskog značaja za RH

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Nedavna objava Indikativnog plana objave poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. potvrdio je, nažalost, kuloarske najave da u 2018. godini poduzetnicima neće biti na raspolaganju E-impuls, odnosno da poziv neće biti objavljen.

U nastavku donosim nekoliko činjenica koje su važne za razumijevanje važnosti ovog poziva za hrvatske mikro i male poduzetnike.

Prethodni E-impuls otvoren je 2016. godine, a inicijalno je poduzetnicima na raspolaganju bilo 250 milijuna kuna. Minimalni iznos sredstava koji su mogli zatražiti bio je 30.000, a maksimalni 300.000 kuna s intenzitetom potpore od 65% za male i 85% za mikro poduzetnike.

Na poziv se javilo više od 2.000 poduzetnika, a postupak dodjele i ugovaranje trajali su više od jedne godine, iako je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, koje je bilo zaduženo za pripremu i objavu poziva u svojstvu posredničkog tijela razine 1, jasno naznačilo da postupak dodjele (do ugovaranja) ne smije trajati duže od 120 dana.

Prema izjavama odgovornih osoba koje su objavljivane u medijima, na poziv se prijavio velik broj poduzetnika pa navedeno posredničko tijelo nije bilo u stanju odraditi postupak dodjele u roku koje si je samo zadalo. Navodno je i sama ministrica potvrdila da su prijave u Ministarstvu stajale oko tri mjeseca bez da ih je itko uopće pogledao.

Kad je postupak konačno završen i kada su ugovori konačno potpisani, objavljeno je i da novog natječaja neće biti jer tijela u sustavu nisu u stanju obraditi toliki broj prijava.

I sada dolazi vrijeme za malo matematike.

Prijavitelji na E-impuls, kao što sam napomenula, dolaze iz redova mikro i malih poduzetnika. Dakle, od 1 – 9, odnosno 10 – 49 zaposlenih. Ja ću, za potrebe ove matematike, uzeti da svaki prijavitelj ima barem 5 zaposlenih (neka me Ministarstvo ispravi ako sam pogriješila). Dakle, 2.099 prijava puta 5 zaposlenih jednako 10.495.

Za potrebe ove matematike napominjem da je Zakon koji je regulirao sistemske tvrtke (sada ne ulazim u detalje niti se izražavam nomotehnički korektno jer za ovu priču to nije važno), kao jedan od kriterija za identifikaciju „sistemske“ tvrtke navodi brojku od 5.000 zaposlenih.

Navodi i druge podatke, ali ovaj je zanimljiv i vrlo indikativan jer pokazuje koliko je nejednak i diskriminatoran tretman 2.099 mikro i malih poduzetnika koji, da bi se uopće mogli prijaviti na E-impuls, moraju poslovati pozitivno, imati zaposlene, ne smiju biti u blokadi, imati dugove prema državi i zaposlenicima i još na sve to moraju uložiti barem 15, odnosno 35% vrijednosti ulaganja koje prijavljuju iz vlastita džepa.

To su ljudi koji se ne naslikavaju u javnosti, ne voze u jahtama i vjerojatno ne ljetuju u mondenim ljetovalištima, ne druže se sa Severinom i drugim poznatim ličnostima hrvatske estrade, nego jednostavno rade i plaćaju porez, odnosno financiraju sve te divne ljude koji su njihove prijave i ulaganja, a koja su (da ne zaboravimo reći i to) morala rezultirati povećanjem prihoda i zapošljavanjem novih djelatnika (inače će vratiti i taj novac do kojega su jedva došli), držali u ladicama, na policama ili u nekakvim ostavama tri mjeseca, bez da su ih pogledali jer su, eto jako zaposleni.

Je li, zbog ove sistemske blamaže, ikome dat otkaz? Je li itko snosio političku odgovornost? Je li možda nekom poduzetniku rečeno da ne mora platiti porez jer oni koje financiraju nisu obavili svoj posao?

(Op.a. ovo su bila retorička pitanja.)

I nakon svega ovoga novog poziva biti neće jer, pogađate, previše je to prijava i provedbi za nadležne pa zašto se time zamarati.

Neki će reći da postoji sijaset drugih poziva i da poduzetnici mogu aplicirati na njih, ali činjenica jest da nikada nije postojao jednostavniji i mikro i malim poduzetnicima prilagođeniji poziv od E-impulsa. Velik broj prijava i odobrenih projekata to dokazuje, no oni očigledno nisu od sistemskog značaja za ovu državu.

I neka sve one koji su o tome odlučili danas bude sram. I neka preda mnom više nikad ne kažu da podupiru poduzetništvo jer s time si možemo, kako bi mi Zagrepčanci rekli, „rit obrisat’“.

Autor: Ariana Vela

Špelić3

Otvoren pogon za proizvodnju peleta GO Špelić!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Špelić1S ponosom objavljujemo da je 7. veljače 2018.g. održano svečano otvorenje pogona za proizvodnju peleta u Slunju.

Cilj projekta “Izgradnja i opremanje pogona za proizvodnju peleta u Slunju” je povećati konkurentnost i poboljšati poslovni razvoj tvrtke Špelić ulaganjem u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta i suvremenu opremu potrebnu za razvoj novog kvalitetnog proizvoda te izlazak na nova tržišta.

Provedbom projekta tvrtka je povećala prihode od prodaje i prihode od izvoza te zadržala postojeća (43) i stvorila nova radna mjesta (26).

Ukupna vrijednost projekta je 26.602.651,13 kuna, a projekt je sufinanciran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Tvrtka EU PROJEKTI radila je prijavu i provedbu projekta te time još jednom dokazala da je jedna od najuspješnijih konzultantskih tvrtki u Hrvatskoj i regiji u pripremi i provedbi projekata vezanih za projekte malih i srednjih poduzeća.

Powered by EU PROJEKTI!

Ariana Vela-Komentar

Komentar Ariane Vela: Kako (pošteno) odrediti cijenu konzultantskih usluga?

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Posljednjih dana javnost je zaintrigiralo pitanje cijene usluga konzultanata uključenih u rad izvanredne uprave Agrokora. Javnost se zgražala, zgražali su se i pojedini dužnosnici i novinari, no nije postavljeno nekoliko važnih pitanja koja su itekako relevantna za procjenu je li netko u cijeloj priči preplaćen te kako se zapravo određuje koliko „košta“ usluga nekog konzultanta. Nažalost, (ne)kultura poslovanja u Hrvatskoj doprinosi različitim teorijama zavjere i različitim modalitetima ugovaranja konzultantskih usluga kojima se u ovom osvrtu neću baviti, ali važno je reći da i takvi načini (ne)poslovanja itekako postoje.

Kako bi se pravilno odredila naknada za rad konzultanta, proces mora započeti provedbom kvalitetne analize potreba naručitelja. Drugim riječima, naručitelj mora odrediti koje poslove želi delegirati eksternim/vanjskim stručnjacima i, ono što je od izuzetne važnosti, precizno opisati takav posao kada je to moguće i u najvećoj mogućoj mjeri inzistirati na takvom opisu.

Opis posla podrazumijeva opis usluge, isporučevina, rokova, ali je dobro razviti i mehanizam procjene kvalitete pružene usluge kako bi svim stranama unaprijed bilo jasno što se od njih traži i očekuje. Ovakav pristup omogućuje da sve strane znaju što su im obveze, u kojim ih rokovima moraju izvršiti te što će naručitelj u konačnici dobiti za novac koji daje. Takvom bi pristupu trebali težiti i naručitelji i konzultanti jer se izbjegava plaćanje „praznih“ sati ili dana te postoji svijest i materijalni dokaz onoga što je konzultant zaista odradio. Dakle, razvija se proces u kojemu svi znaju što rade, zašto rade i koji su rezultati.

Osim opisa posla, važno je izvršiti kvalitetnu procjenu rokova unutar kojih se očekuje da posao bude napravljen. Ponekad se takvi rokovi razdvajaju u faze, ponekad se odredi jedinstveni rok, a sve ovisi o prirodi posla. Ukoliko se očekuje da neki posao bude izvršen u roku koji je kraći od uobičajenih rokova za izvršenje takvih poslova, za očekivati je da će onaj koji uslugu pruža morati angažirati više radne snage i da će takva usluga koštati više.

Nadalje, za obavljanje određenih poslova potrebna i je i specifična ekspertiza. Najjednostavnije rečeno, arhitekt ne može obavljati operacije u bolnicama, ali ne može niti liječnik projektirati neboder. Znači, poželjno je da naručitelj identificira broj i kvalifikacije stručnjaka koje je potrebno uključiti u izvršenje posla. Veći broj vrhunskih stručnjaka košta više pa je i to potrebno uzeti u obzir. Pritom je važno naglasiti da međunarodni stručnjaci u Hrvatskoj „drže“ veću cijenu od domaćih, iako često njihove reference nisu bolje od onih domaćih, ali standardi života i poslovanja u inozemstvu su drugačiji pa su drugačije i cijene.

Cijena usluge uvijek je pitanje koje privlači najviše pažnje jer jedan konzultant u jednome danu ili satu može bez većih problema uprihoditi nečiju prosječnu mjesečnu plaću, što se često čini nepravednim, nemoralnim i većina građana komentira takve naknade na način da kaže: „Da je bar meni takav posao“.

Međutim, ne braneći pritom niti jednog konzultanta i ne komentirajući specifičnu situaciju koja je zadesila Agrokor, treba reći da vrhunski konzultanti koji pružaju visokokvalitetne usluge zaista koštaju, da su u svoju ekspertizu uložili godine obrazovanja, rada i iskustva te da njihove naknade u pravilu uključuju i sve pripadajuće troškove kao što su put, telefoni i mobiteli, uredi, popratno osoblje i svi drugi resursi potrebni za izvršenje posla.

Također, u sektoru EU fondova u kojem osobno djelujem ponekad se više isplati platiti više za dobivanje prave informacije jer ćete tako izbjeći scenarij u kojemu, na primjer, platite pripremu projektne i studijske dokumentacije za projekt za koji nemate šanse osigurati EU financiranje, ali ste odlučili platiti malo ili ništa pa ste nabasali na konzultanta koji vam to nije znao reći jer nije imao tog iskustva ili znanja. Dakle, veća inicijalna cijena ne znači da ste nužno na gubitku. Ponekad ćete platiti više u početku da biste izbjegli nepotreban trošak u budućnosti, ali i, što je vrlo važno, trošak vašeg osoblja u pripremi projekata koji ne mogu osigurati financiranje.

Slične je paralele moguće povući i u drugim sektorima u kojima postoje savjetodavne usluge, ali fundament cijele priče je da se i u ovom poslu može raditi jasno, precizno i pošteno ako dionici to žele i ako su fokusirani na rezultat, a ne na proces.

Ovo su samo neki od faktora o kojima bi trebalo voditi računa u određivanju cijene konzultantskih usluga i rezultata koji se od konzultanata očekuje, a bez njih svaka priča o iznosima uopće nema smisla niti je utemeljena na argumentima (pritom ne ulazim u raspravu o tome treba li ili ne objaviti ove podatke za Agrokor).

I za kraj, fokus svakog konzultanta trebao bi biti na krajnjem cilju i konkretnim rezultatima jer tako pokazuje da je ozbiljan, pouzdan i stručan.

Nažalost, u Hrvatskoj smo često svjedoci toga da savjetnici rade prema principu „izvuci što više možeš u što kraćem roku“, dok naručitelji smatraju da u cijelom procesu ne snose baš nikakvu odgovornost za postupak odabira svojih savjetnika. To rezultira razočaranjima, neizvršenim poslovima i često sudskim epilogom.

Pokušajte biti pametniji i izabrati pošteni pristup. To je jedino što se dugoročno isplati.

Autor: Ariana Vela

Ariana Vela-Komentar

Komentar Ariane Vela: Što u segmentu EU fondova donosi 2018. godina?

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Početkom svake godine političari najavljuju poteze i aktivnosti koje planiraju provesti u nadolazećih 12 mjeseci, navodeći pritom ciljeve i rezultate koje oni trebaju polučiti. Niti jedan plan nije tako jasno mjerljiv kao onaj o korištenju fondova EU, s time da je u Hrvatskoj uglavnom naglasak stavljen na Europske strukturne i investicijske fondove (u nastavku: ESIF) te se (ne)uspjeh u njihovu korištenju jasno ocrtava na Državnom proračunu RH.

Iako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, kao koordinacijsko tijelo za ESIF, nije dalo službenu najavu niti jasan plan glede toga koliko planiraju uprihoditi iz fondova EU u 2018. godini, Državnim proračunom jasno je iskazana brojka od 10,79 milijardi kuna (bez programa EU) s naznakom blagog povećanja u projekcijama za 2019. i 2020. godinu.

Trebamo li brinuti zbog ovakvih brojki i jesu li one pretjerano optimistične?

Kvalitetan i jednoznačan odgovor na ovo pitanje vrlo je teško dati bez da objasnimo kako se novac alocira državama članicama te koliki je rok za njegovo korištenje. Europski novac alocira se za svaku proračunsku godinu s rokom potrošnje koji podliježe pravilu „N+3„. Drugim riječima, alokaciju za pojedinu godinu moguće je utrošiti u toj i naredne tri godine. Sve što se ne potroši u navedenome roku, vraća se u proračun EU, odnosno možemo laički reći da sredstva propadaju.

Utoliko je 2018. godina vrlo zanimljiva jer se radi o godini u kojoj će se podvući crta ispod prve godine ovog financijskog razdoblja, odnosno 2014. Znači, prvo pitanje koje će se početi postavljati početkom ove i svake sljedeće godine jest koliki je iznos povrata sredstva po prethodnim alokacijama, počevši s 2014. godinom, odnosno koliko je EU novca zapravo propalo.

Što se tiče Proračunom navedenih 10,79 milijardi kuna, važno je reći da se radi o vrlo optimističnom, ali ne nužno u potpunosti nerealnom scenariju kao što je to bio prošlih godina, iako nas je država naučila da se ne treba previše pouzdati u njezine planove kada su EU fondovi u pitanju.

Naime, protekom vremena ušli smo duboko u ovo financijsko razdoblje i sada se nalazimo u njegovoj drugoj polovici, što sa sobom počinje donositi i povećane isplate iz projekata financiranih iz fondova EU. Drugim riječima, u 2018. godini mogli bi se početi vidjeti efekti ugovaranja iz nekoliko prošlih godina, što će u kumulativu dovesti do povećanih plaćanja i na novčanom tijeku možda boljih rezultata. Nažalost, zaostatci su toliki da ove projekcije ne pokrivaju niti iznose godišnjih alokacija, a kamo li više godišnjih alokacija koje se troše u isto vrijeme.

Ukoliko nastavimo u ovakvom tonu, a taj je da projiciramo cca 11 milijardi kuna godišnje iz fondova EU, do 2023. godine, kada će biti zadnji rok i kada će se podvlačiti crta iza ovog financijskog razdoblja, nećemo potrošiti ukupnu alokaciju za ovo financijsko razdoblje.

Utoliko će 2018. godina biti prijelomna za korištenje ESIF-a u Hrvatskoj jer će pokazati kako se njezina glomazna EU-fondovska administracija nosi sa provedbom velikih projekata, ali i velikog broja projekata u isto vrijeme te jesu li napravljena obećana poboljšanja. Ako je suditi prema posljednjih nekoliko godina kojima obuhvaćamo vlade različitih političkih opcija, ne bismo trebali očekivati naročito pozitivne rezultate. Sustavi upravljanja i kontrole i dalje su spori i tromi, odluke se više izbjegavaju, nego donose, a posebna opterećenja dolaze zbog naknadnog revidiranja već odobrenih i provedenih projekata, no to je tema koja zaslužuje posebnu kolumnu u budućnosti. Velika obećanja o pojednostavljenju procedura i ubrzanju postupaka dodjele i provedbe još uvijek se, nažalost, ne osjećaju, a posebni problemi pojavit će se u sljedećih nekoliko godina jer će se sustavi, koji su još uvijek fokusirani na ugovaranje, početi sve više baviti provedbom i tu će dodatno potonuti zato što će se sav nepotreban administrativni teret nametnut korisnicima vratiti na njihove stolove.

Ukoliko ove godine ne napravimo ozbiljniji iskorak u tom pogledu, za očekivati je da ćemo u sljedeće dvije gledati vrlo sličan scenarij dosadašnjemu, a u tom će nas slučaju od 2020. nadalje opet dočekati scenarij istovremenog upravljanja s više sustava korištenja EU fondova iz prošlog razdoblja u kojem se Hrvatska nije najbolje snašla te mahnitog ugovaranja i pokušaja financiranja svega što se iz fondova EU financirati dade. Epilog takvog „mudrog“ upravljanja uglavnom je faziranje projekata, samo što u ovome trenutku ne znamo kako će izgledati proračun EU za buduće financijsko razdoblje i ne znamo hoćemo li imati i koliko novca na raspolaganju za faziranje velikih projekata.

Još jedna važna prepreka kvalitetnoj realizaciji projekata financiranih iz fondova EU jesu imovinsko-pravni odnosi koji moraju biti riješeni za potrebe provedbe infrastrukturnih ulaganja. Na ovome je „kleknuo“ cijeli niz infrastrukturnih projekata pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se s njime korisnici nositi u ovoj godini i hoće li država učiniti kakav pomak koji bi omogućio ubrzavanje rješavanja ovog problema.

Nemojmo zaboraviti postupke javnih nabava i s njima usko povezane nepravilnosti te pripadajuće financijske korekcije. Nedavni primjer HŽ infrastrukture samo je kap u moru onoga što se može očekivati od korekcija ubuduće, a i ptice na grani znaju da žalbeni postupci, ukoliko ih korisnik ne ukalkulira u provedbu projekata već u fazi pripreme dokumentacije, mogu dovesti do toga da projekt izgubi financiranje, a time i Hrvatska EU sredstva.

Sve u svemu, 2018. godina pokazat će se vrlo izazovnom za Hrvatsku u pogledu korištenja sredstava iz fondova EU. Upravo će u tom smislu biti ključna uloga Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, ali i Vlade RH, u prepoznavanju svih barijera i problema s kojima se nose korisnici te uklanjanju istih. Kada bi oni ovih dana doživjeli neku vrstu prosvjetljenja i krenuli punom parom pojednostaviti pravila, Hrvatska bi imala tanku šansu. Sve ostalo će biti čupanje i rezultat velikog napora i truda pojedinaca, a ne cijeloga sustava. Rezultati? Nebitni. Ionako kod nas nikada nitko za neispunjenje rezultata odgovarao nije.

Autor: Ariana Vela

1010496_info_icon_4

EU PROJEKTI nastavljaju svoj uspješni niz – osigurana su sredstva za dva projekta!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

S ponosom objavljujemo da je 20. prosinca 2017.g. potpisan Ugovor o financiranju za projekt “Ulaganje u izgradnju i opremanje pilane Draganić”. Ulaganje se sastoji od izgradnje hale za pilanu i nabave strojeva za proizvodnju. Ukupna vrijednost ulaganja iznosi 7.594.176,22 HRK, a iznos dobivene potpore je 3.708.748,11 HRK.

Iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo odobreno je 12.353.650,05 HRK za Lokalnu razvojnu strategiju u ribarstvu Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Pinna nobilis“ za razdoblje 2014.-2020.

EU PROJEKTI su izradili projektnu prijavu za projekt “Ulaganje u izgradnju i opremanje pilane Draganić” i izradili Lokalnu razvojnu strategiju u ribarstvu Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Pinna nobilis“ za razdoblje 2014.-2020.

Powered by EU PROJEKTI!

400x200

EU PROJEKTI zapošljavaju konzultanta/icu za EU fondove!

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

Zbog povećanog obujma posla, odlučili smo proširiti svoj tim s još nekoliko osoba.
TRAŽIMO KONZULTANTA/ICU ZA PRIPREMU I PROVEDBU EU PROJEKATA.

OPIS POSLA

Budući/a zaposlenik/ca obavljat će poslove vezane uz proces pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU FONDOVA koji uključuju:
– dizajn, pripremu i provedbu projekata;
– izradu strateških dokumenata za klijente;
– pripremu tekstova i sadržaja za naše portale;
– komunikaciju i suradnju s klijentima, partnerima i nadležnim tijelima;
– osmišljavanje i provedbu edukacija i treninga o EU fondovima;
– ostalo savjetovanje povezano s ovom temom.

RADNO OKRUŽENJE

Rad u našem timu uključuje brojne pogodnosti kao što su:
– redovita primanja i dodatci;
– ugodno radno okruženje i kolegijalan tim;
– moderno uređen radni prostor;
– sudjelovanje u posebnom programu obuke za rad;
– mogućnost dodatnog obrazovanja i usavršavanja.

ŠTO OČEKUJEMO?

U nastavku donosimo uvjete za kandidate/kinje:
– VSS bilo kojeg usmjerenja;
– najmanje 2 godine radnog iskustva u pripremi i/ili provedbi projekata financiranih iz EU fondova;
– napredno poznavanje MS Office alata;
– odlično poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu;
– odlične komunikacijske i prezentacijske vještine;
– vozačku dozvola B kategorije;
– prilagodljivost, želja za novim izazovima, timski rad, preciznost, poštivanje rokova i visoka razina motivacije su osobine koje vas moraju krasiti da biste postali članom/com našega tima.

VRSTA POSLA I MJESTO RADA

Rad na neodređeno vrijeme uz probni rok od jednog mjeseca. Mjesto rada je Zagreb.

NAČIN PRIJAVE

Molimo da nam najkasnije do 12. siječnja 2018.g. putem e-pošte na adresu posao@eu-projekti.com dostavite sljedeće dokumente:
– životopis u Europass formatu na hrvatskom jeziku;
– projektni portfolio koji se sastoji od podataka o uspješno pripremljenim i provedenim projektima financiranim iz EU fondova (naziv projekta, vrijednost, korisnik sredstava i kontakt za provjeru).

Odabir kandidata/kinja sastoji se od nekoliko faza kako slijedi:
– inicijalna selekcija temeljem dostavljene prijave (Važno: Napominjemo da ćemo odgovoriti isključivo onim kandidatima/kinjama koje u potpunosti udovoljavaju traženim uvjetima natječaja);
– pisano testiranje o ESI fondovima (poznavanje pravila i EU fondova);
– demonstracija prezentacijskih i komunikacijskih vještina (Prezentacija o temi vezanoj uz EU fondove koju kandidat/kinja sam/a izabire temu i priprema tri Powerpoint slidea koje koristi za održavanje prezentacije);
– profesionalno testiranje za ulazak u uži izbor i razgovor s kandidatima/kinjama;
– završni razgovor za definiranje uvjeta suradnje.

ariana tv400x200

Gostovanje Ariane Vela u emisiji N1 studio

By | Naslovna, Vijesti | No Comments

SASA3969Ariana Vela, vlasnica obrta EU PROJEKTI i jedna od vodećih konzultantica za EU fondove je 13. prosinca 2017. godine gostovala u emisiji N1 studio na N1 TV kod Anke Bilić Keserović.

Pogledajte emisiju N1 studio u kojoj Ariana Vela daje osvrt na aktualne teme vezane uz EU fondove. Ariana Vela govori o utvrđivanju nepravilnosti u projektima financiranim iz ESI fondova, financijskim korekcijama koje je dobila HŽ Infrastruktura, o aferi povezanoj s korištenjem sredstava Fonda europske pomoći najpotrebitijima, nejednakom tretmanu korisnika u Hrvatskoj, uspostavljanju sustava za snošenje odgovornosti institucija te iskorištenosti EU sredstava u Hrvatskoj.

Emisiju N1 studio u kojoj gostuje Ariana Vela možete pogledati ovdje.

EU PROJEKTI

Obrt za poslovno savjetovanje i ostale usluge, vl. Ariana Vela

A: Almeria Centar (Uredski prostori “D”), Ulica grada Vukovara 284, Zagreb
T/F: + 385 1 5534 878
E: info@eu-projekti.com
Radno vrijeme: 9:00 – 17:00 sati

nmd runnner nmd runnner black nmd runnner white nmd runnner grey nmd runnner gs ultra boost ultra boost black ultra boost white ultra boost grey ultra boost gs ultra boost uncaged ultra boost uncaged black ultra boost uncaged white ultra boost uncaged grey ultra boost uncaged gs yeezy boost 350 yeezy boost 350 black yeezy boost 350 white yeezy boost 350 grey yeezy boost 350 gs yeezy boost 350 v2 yeezy boost 350 v2 black yeezy boost 350 v2 white yeezy boost 350 v2 grey yeezy boost 350 v2 gs yeezy boost 750 yeezy boost 750 black yeezy boost 750 white yeezy boost 750 grey yeezy boost 750 gs