Komentar Ariene Vela: Provedba projekata veliki hrvatski problem!

sasa3969-200x300Prošloga je tjedna Državni ured za reviziju objavio reviziju učinkovitosti provedbe Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Revizija je, sukladno očekivanjima nas koji radimo u sektoru EU fondova, pokazala da je provedba Programa djelomično učinkovita i da su potrebna značajna poboljšanja.

Osim uobičajenih analiza koje pokazuju da broj djelatnika u sustavima upravljanja i kontrole nije dovoljan za vršenje poslova koji spadaju u njihovu nadležnost, nalazi su ukazali na činjenicu na koju redovito ukazujemo u svojim analizama, a ta je da se tijela ne drže vlastitih indikativnih planova objave poziva, zbog čega objava poziva kasni i na najave se prijavitelji ne mogu pouzdati.

Osim toga, izvješće nas navodi na jedan važan zaključak – provedba projekata, koja dovodi do stvarnih plaćanja korisnicima EU sredstava, je u Hrvatskoj velik problem.

Iako su tijela u proteklih nekoliko godina bila fokusirana na postupak dodjele bespovratnih sredstava što je dovelo do povećanja stope ugovaranja, odnosno pojednostavljeno, do većeg broj potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, istu nije pratilo plaćanje (jer je potrebno vrijeme da projekt provedete), stoga je iznos isplaćenih sredstava i dalje izuzetno i zabrinjavajuće nizak.

Naime, većina pogrešno smatra da je najvažnije doći do europskog novca, odnosno „proći na natječaju“. Ta zabluda često dovodi do nekvalitetne pripreme projekata i nerealnog planiranja kojima je cilj napisati „savršeni“ projekt koji će „proći“, no kad se to stvarno dogodi, savršeni projekti pokažu se vrlo nesavršenima te ih je u praksi vrlo teško provesti na način koji je opisan u samom projektnom prijedlogu.

K tomu, veliki infrastrukturni projekti, koji su po vrijednosti najveći i koji bi trebali imati najveći utjecaj na potrošnju sredstava, provode se uz velike teškoće, dugi niz godina i često se prenose u sljedeću financijsku perspektivu. Novac koji ostaje uglavnom se ne potroši i vraća se u Proračun Europske unije.

Uzorci takvom stanju su brojni, od sustava koji vrednuje projekte sa željom da maksimalno poveća stopu ugovorenih sredstava, ali pritom često izostavi kriterij provedivosti projekta, do korisnika koji ili nemaju dostatne kapacitete za provedbu ili jednostavno provode projekte bez obzira na odredbe ugovora koje su potpisali, što dovodi do utvrđivanja nepravilnosti i financijskih korekcija.

Kad na sve to dodamo novi Zakon o javnoj nabavi (NN 120/2016), niz posebnih propisa koje je potrebno primijeniti, dugotrajnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji su preduvjet za bilo kakve radove, dobivamo porazan rezultat manje od 10% isplaćenih sredstava.

Ovo su samo neki od uzroka postojećeg stanja koje će, ukoliko ne dođe do značajne promjene u način rada sustava i korisnika već tijekom 2018. godine, dovesti do toga da do kraja 2023. godine nećemo isplatiti značajan iznos sredstava.

Logično je da nam se, uzevši sve u obzir, nameće pitanje jesmo li mi u Hrvatskoj zaista tako bogati da nam više od 10 milijardi eura nije potrebno.

Naravno da nismo, ali sustav EU fondova, uz sav trud i napor pojedinaca, jest sustav koji potpada pod državnu upravu i nije realno očekivati da će taj sustav, koji se etablirao kao neučinkovit i kao mjesto za spremanje podobnih, proizvesti rezultat koji je mnogo bolji od onoga što uobičajeno radi državna uprava. Dakle, bez reforme javne uprave ne treba očekivati velike pomake.

Fokus države će se, stoga, morati prebaciti na nekoliko velikih infrastrukturnih projekata kojima treba otvoriti prostor za provedbu i pomoći u rješavanju svih preduvjeta da se ona zaista i omogući, dok će u svim drugim projektima korisnici raditi prema metodi „snađi se, druže“ u nadi da će uspjeti provesti projekte bez većih nepravilnosti.

Kako će to izgledati u 2023. godini i koliko ćemo novca izgubiti, možemo početi računati vrlo brzo. Naime, ova i sljedeća godina moraju biti godine u kojima će se napraviti još veći pomak u ugovaranju, ali i, još važnije, u provedbi projekata u infrastrukturi. Svi oni koji sada razmišljaju o pripremi infrastrukturnih projekata, čija provedba bez javne nabave traje više godina, mogu se početi pripremati za sljedeće financijsko razdoblje jer vrijeme za trošenje EU novca polako curi. Oni koji imaju gotove projekte trebaju što prije započeti provedbu kako bi završili na vrijeme.

Slijedom rečenoga, situaciju će biti teško spasiti jer postoji cijeli niz objektivnih razloga zbog kojih je nemoguće napraviti veliki pomak, no sada je trenutak da se počne spašavati sve što se spasiti dade. I upravo to mora biti misao vodilja vladajućih garnitura, koliko god to možda nije ono što žele čuti.

Autor: Ariana Vela

EU PROJEKTI

Obrt za poslovno savjetovanje i ostale usluge, vl. Ariana Vela

A: Almeria Centar (Uredski prostori “D”), Ulica grada Vukovara 284, Zagreb
T/F: + 385 1 5534 878
E: info@eu-projekti.com
Radno vrijeme: 9:00 – 17:00 sati

nmd runnner nmd runnner black nmd runnner white nmd runnner grey nmd runnner gs ultra boost ultra boost black ultra boost white ultra boost grey ultra boost gs ultra boost uncaged ultra boost uncaged black ultra boost uncaged white ultra boost uncaged grey ultra boost uncaged gs yeezy boost 350 yeezy boost 350 black yeezy boost 350 white yeezy boost 350 grey yeezy boost 350 gs yeezy boost 350 v2 yeezy boost 350 v2 black yeezy boost 350 v2 white yeezy boost 350 v2 grey yeezy boost 350 v2 gs yeezy boost 750 yeezy boost 750 black yeezy boost 750 white yeezy boost 750 grey yeezy boost 750 gs